drevni egipat

Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat. Egipatska civilizacija je srasla oko 3150. godine prije Krista (prema konvencionalnoj egipatskoj kronologiji) zajedno s političkim ujedinjenjem Gornjeg i Donjeg Egipta pod prvim faraonom. Povijest drevnog Egipta događala se u nizu stabilnih kraljevstva, odvojeni razdobljima relativne nestabilnosti poznatih kao srednja razdoblja: Staro kraljevstvo iz ranog brončanog doba, Srednje kraljevstvo iz srednjeg brončanog doba i Novo kraljevstvo iz kasnog brončanog doba. Egipat je dosegnuo vrhunac svoje snage tijekom Novog kraljevstva u periodu Ramesside, nakon čega su ušli u period polaganog opadanja. Egipat je bio napadan i osvajan od strane mnogih stranih sila (kao što su Libijci, Nubijci, Asirci, Babilonci, Perzijci i Makedonci) u Trećem prijelaznom, te u Kasnom periodu. U razdoblju nakon smrti Aleksandara Velikog, jedan od njegovih generala Ptolemej I. Soter, postavio je sebe kao novog vladara Egipta. Ptolemejsko kraljevstvo je vladalo Egiptom do 30. godine prije Krista, kada je pao pod vlast Rimskog Carstva i postao rimska provincija.
Uspjeh drevne egipatske civilizacije je došao dijelom iz njegove sposobnosti da se prilagodi uvjetima doline rijeke Nil. Predvidljive poplave i kontrolirano navodnjavanje plodne doline proizvelo je višak usjeva, koji su pokretali društveni razvoj i kulturu

Sto ako

Sto ako bi smo umjesto škole isli u lunapark. ?.
Il isli u clubove
pretpostavljam da vam se odmah smjesyk stvorio na licu
Jesam li u pravu ...

                  (Zemlja),naš plavi planet


Zemlja je planet promjena. Iako se čini da su procesi stvaranja I oblikovanja kontinenata i oceana završeni, oni se mijenjaju i danas. Potresi i vulkani svjedoče o iskonskim silama koje još uvijek djeluju u unutrašnjosti planeta. Zaštita koju nam pruža atmosferski omotač omogučila je nastanak vjetra, oborina i života na Zemlji.
Pogotovo danas, u vrijeme klimatskih promjena, sve je važnije dobro razumjeti procese koji se odvijaju na našem planetu kako bismo i naraštajima koji dolaze iza nas omogućili da žive na njemu.

U redu društvo, ljudi, poznanici, nepoznanici; u
idućem dijelu ''naš plavi planet'' ćemo imati odgovore na ova pitanja: 1. Što utječe na vremenske prilike?
             2. Utječe li Mjesec na vrijeme na Zemlji?
i            3. Zašto se oblaci javljaju u raznim oblicima?
napisat će Alen Komadina, jaaaa. VIDIMO SE.

                     Ja i današja tehnologija

Započetak bi samo htjela pozdraviti novog urednika #alen  -a :)
mi ćemo se potpisivati nakon svakog opisa ;)
ja sam #lara - adminstrator :)

budite pristojni prema njem :3...
amm ... komentiraj te i budite aktivni
:*

HE IS  CLEVER SO BE GOOD OK?
____________________________________________

ok stala sam na naslovu .
ja sam prije neki dan naručila igricu a ja imam playstation 2 ..
igrica je bila za PSP ali ga ja nemam pa smo se zabunili i nemozemo vratit ://

#lara

                              dan

Riječ Dan može označavati vremensko razdoblje od 24 sata ili vrijeme trajanja dnevne svjetlosti (za razliku od noći).
Vremensko razdoblje od 24 sata koje se naziva dan je određeno trajanjem jednog okreta Zemlje oko svoje osi (Zemljina rotacija). Točno trajanje jednog okreta Zemlje oko svoje osi traje 23 sata i 56 minuta i naziva se zvjezdani ili siderički dan, dok se razdoblje od 24 sata naziva sunčani ili sinodički dan. Razlika između zvjezdanog i sunčanog dana nastaje zbog toga što se Zemlja osim oko svoje osi okreće i oko Sunca (Zemljina revolucija), te svaki dan prevali 1/365 dio tog puta. Zbog toga se svaki dan promijeni kut prema kojem je ista točka na Zemlji okrenuta prema Suncu. Taj pomak iznosi svaki dan 4 minute (365. dio punog dana od 24 sata). 24 sata je vrijeme u kojem Sunce uzastopno dođe u isti položaj na nebu (npr. vremenska razlika između dva podneva).
Drugo značenje pojma "dan" se odnosi na vrijeme trajanja sijanja Sunca. Ono se svaki dan mijenja zbog promjene položaja nagnute Zemljine osi prema Suncu. Na Zemljinoj sjevernoj polutci je dan najduži 21. lipnja (ljetni suncostaj), a najkraći 21. prosinca (zimski suncostaj), dok je na južnoj polutci obratno. 21. ožujka i 23. rujna dan i noć traju jednako (proljetna i jesenska ravnodnevica).

                                         hip-hop

Hip-hop/rap je kulturni pokret koji se razvio među gradskim življem, Afroamerikancima, Jamajčanima i Portorikancima u Bronxu, kvartu New Yorka, tijekom ranih 1970-ih i otad se proširio po cijelom svijetu. Četiri glavna obilježja, ili "elementa", hip-hop kulture su MC-anje (repanje), DJ-anje, grafiti, i breakdance. Neki smatraju beatbox petim elementom hip-hopa; neki bi dodali politički aktivizam, hip-hop modu, hip-hop žargon, double dutching (urbana forma preskakanja užeta) ili druge elemente kao važne dijelove hip-hopa. Pojam je otad postao sinonim za hip-hop glazbu (ili rap glazbu).
Podrijetlo izraza "hip-hop" je nejasno. Pokret koji je kasnije postao poznat kao "hip-hop" je navodno počeo sa DJ Kool Hercom, dok se DJ-u Afrika Bambaataa često pridodaju zasluge stvaratelja naziva "hip-hop" za opisivanje kulture. Razne mitske etimologije i komplicirana značenja dodana su izrazu i nastavljaju se promicati unutar hip-hoperske zajednice.

                                            
                              Životinje 


Životinje (Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota. Životinje su višestanični organizmi. Životinje nemaju staničnu stijenku, po čemu se razlikuju od biljaka, algi i gljiva. Životinjsko carstvo se dijeli na različite podskupine, pa unutar toga dalje u porodice i dalje. Prirodna znanost koja se bavi životinjama naziva se zoologija. Danas postoji preko milijun vrsta životinja.
Životinje su živa bića koja svoju energiju ne dobivaju fotosintezom, nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim organizmima, a za disanje trebaju kisik. Izdišu ugljikov dioksid koji je potreban biljkama da bi proizvele kisik. Većina životinja je pokretna i ima osjetila. Kao i čovjek, mogu biti muškog ili ženskog spola. Sve životinje se kreću. Kreću se da bi mogle naći hranjive tvari, jedinku suprotnog spola za razmnožavanje i da bi mogle pobjeći od neprijatelja. Gotovo sve životinje imaju neki oblik spolnog razmnožavanja. Pojedine stanice i organi specijalizirani su za razmnožavanje. Mnoge životinje također imaju sposobnost nespolnog razmnožavanja. To se može dogoditi putem partenogeneze, kojom su plodna jaja proizvedena bez parenja.
 

Nastanak životinja

U znanosti je zastupljeno mišljenje da su se prve životinje pojavile u pretkambriju, prije oko 700 milijuna godina, dok neki znanstvenici smatraju da se nastanak prve životinjske stanice dogodio prije oko milijardu godina. Velike morfološke razlike između današnjih grupa su se pojavile još u kambriju, ili u ediakariju. Tada su vjerojatno bile prisutne sljedeće skupine životinja: spužve, žarnjaci, mekušci, člankoviti crvi (anelide) i člankonošci.

Osobine životinja

Po broju stanica, životinje se dijele na jednostanične i višestanične. Velika većina životinja su višestanični organizmi. Tradicionalno, u životinje se ubraja i cijela jedna grupa jednostaničnih organizama, protozoa. To se međutim više ne može biološki opravdati. Najbliži srodnici pravih višestaničnih organizama su Choanoflagellata.
Životinje, za razliku od biljaka, ne mogu proizvoditi same hranu. One ju pronalaze kretanjem u prirodi na različite načine. Nastanjuju određene prostore (staništa) koji im osiguravaju potrebne životne uvjete, a one se tom prostoru prilagođavaju. Postoji nekoliko vrsta staništa, a to su: travnjaci, more i šume i dr. Ona se razlikuju, primjerice temperaturom zraka i količini svjetlosti, i ako se životinja ne može prilagoditi svom novom staništu, ona će uginuti. Mladunci kod životinja legu se iz jaja ili se kote živi mladi.
Biljke i životinje, unatoč nekim razlikama, međusobno su povezane.

Prehrana

Sve su životinje heterotrofni organizmi, što znači da se hrane izravno ili neizravno drugim živih bićima. Ugljikohidrate potrebne za život, uzimaju iz organskih tvari. Po vrsti hrane koju koriste dijele se na: mesoždere, biljoždere, sveždere i parazite. Životinje koriste šećere pohranjene u biljkama poput glukoze i fruktoze kao izvor energije. Korist od toga imaju i mesožderi koji se hrane životinjama, koje su konzumirale biljnu hranu. Biljožderi koji se brane od mesoždera (predatora) imaju različite načine zaštite poput mimikrije.
Mesožderi su životinje koje se hrane pretežno mesom poput: mačkolikih životinja, većine psolikih životinja, kitova, gotovo svih šišmiša, ptica grabljivica, nekih ptica vodarica, krokodila i dr. Biljožderi se hrane pretežno biljkama poput: deva, zebri, većine primata, koala i dr. Svežderi imaju sposobnost probavljanja hrane biljnog i životinjskog porijekla. To su npr. medvjedi, svinje, ježevi, vjeverice, vrane i dr. Paraziti se hrane na štetu domaćina u kojem obitavaju poput: dječje gliste, trakavica, metilja i dr